 |
KK Soko Obrenovac |
SPECIFIČNOST ISPOLJAVANJA MIŠIĆNE SNAGE
U KARATEU
Savremeni način življenja, pored svih negativnih posledica koje donosi sa sobom, omogućio je neosporan stručni napredak u naučno-tehničkim dostignućima. Sport, kao veoma značajan deo sfere socijalnog života, pretrpeo je i trpi izvesne promene u cilju postizanja i ostvarivanja što boljih rezultata. Svetska iskustva vezana za dostignuća nauke i tehničkog progresa pokazuju dominantan trend u razvoju vrhunskog sporta. Prožimanje različitih naučnih disciplina, uvođenje modernih trenažnih tehnologija i metoda, usaglašavanje teorije i prakse, dovelo je do stvaranja novih kvaliteta u savremenom sportskom treningu, kao i u izučavanju fizičkih svojstava sportiste.
Izučavanjem snage, kao jednog od osnovnih fizičkih svojstava sportiste, bavili su se, i bave se, mnogi stručnjaci, kako bi treneri i sportisti mogli da izvuku najveću praktičnu korist u okviru sprovođenja sportskog treninga. Sve ovo je dovelo do revolucionarnih otkrića na temu izučavanja snage, koja se mogu oceniti sportskim dostignućima i rekordima.
Suština ovog teksta je u razmatranju nekih objektivnih činjenica u vezi sa snagom i njenim relacijama sa nekim faktorima, od kojih zavisi. Bez obzira na mnoge nerešene probleme u vezi sa ovom tematikom, jedan od ciljeva jeste i razvijanje kreativnog mišljenja čitaoca, u svrsi evolucije sportskog stvaralaštva.
JAK ILI SNAŽAN
U sportskoj terminologiji poteškoće se javljaju već pri pokušaju da se definiše pojam snage. Dok su snaga i sila kao fizičke veličine jasno definisane, ovi termini poprimaju različita značenja kada se govori o elementarnim sposobnostima čoveka. U svakodnevnom govoru, ove dve reči često se pojavljuju i kao sinonimi, iako su u osnovi dve suštinski različite stvari. Prema većini autora, sila se ispoljava u izometrijskom režimu ili pri vrlo sporim pokretima u koncentričnom režimu rada mišića. Ovde se govori o jačini mišića. Pod terminom mišićna snaga podrazumeva se sposobnost da se deluje velikim mišićnim silama pri velikim brzinama skraćenja mišićnih vlakana. Najveća mišićna snaga ispoljava se pri 1/3 maksimalne brzine skraćenja mišića.
Radi boljeg razumevanja prethodnih objašnjenja navešćemo osnovnu podelu mišićnih kontrakcija, koja se zasniva na promeni dužine mišićnih vlakana:
- koncentrična (miometrijska) kontrakcija – mišićni pripoji se međusobno približavaju, mišić se skraćuje, pokret se vrši u smeru delovanja sile mišića.
- ekscentrična (pliometrijska) kontrakcija – mišićni pripoji se međusobno udaljavaju, mišić se izdužuje, pokret se vrši u suprotnom smeru od delovanja sile mišića.
- izometrijska kontrakcija – mišićni pripoji ne menjaju uzajamno rastojanje, mišić ne menja svoju dužinu (ali menja tonus), tako da nema pokreta.