
Kao deo svakog
psihičkog procesa, pažnja predstavlja usmerenost psihičke energije u nekom
određenom pravcu, na spoljašnje ili unutrašnje draži. Koncentrisanje svesti na
određeni predmet, aktivnost, situaciju ili pojavu, odrediće nivo uspešnosti
prilikom opažanja, učenja, treniranja, sportskog nastupa, itd...Međutim, kakve
to uopšte ima veze sa karateom?
Ima! I to velike veze!
Opšte je poznato da je karate borba veoma specifična
i pravilima usmerena na brzinu i eksplozivnost kao dominante faktore uspeha.
Stvari se događaju veoma brzo i svaki propust za sobom povlači mogućnost
izgubljenog meča. Na treningu, nepažnja se često može ispraviti velikim brojem
ponavljanja neke radnje, sve dok je sportisti ne izvedu sasvim ispravno.
Međutim na takmičenju stvari stoje sasvim drugačije. Nedostatak pažnje se ne
može ničim kompenzovati niti nadoknaditi, i takva greška sportistu može
direktno eliminisati iz borbe za medalju. Zamislite samo takmičenje kao što je
Prvenstvo Sveta! Sve ovo nas dovodi do krucijalnih zaključaka kada govorimo o
vezi karatea i pažnje.
U toku sportske borbe na takmičara deluje veliki
različitih draži, spoljašnih (protivnik, buka...) i unutrašnjih (osećaj
umora...), koji utiču njegovu pažnju. Zahvaljujući neurofiziološkim mehanizmima
za regulaciju nervnih procesa, našem iskustvu, prethodnom učenju i aktuelnim
ciljevima, takmičar postaje svestan samo onih informacija na koje datog momenta
usmerava pažnju (postoje i one stvari koje nam nesvesno odvlače pažnju, ali o
tome u nekim od narednih tekstvova). I ovde dolazimo do najbitnijih činjenica u
vezi sa pažnjom – koncentraciji. O njoj govorimo kao o pažnji koja je intenzivno
usmerena samo na jedan uzak sadržaj, aktivnost ili predmet, što i jeste poenta u
toku sportske borbe. Usmeravanje pažnje u samo jednom pravcu koji za takmičara
ima najveću važnost, i zanemarivanje nevažnih stimulusa u tim momentima. Takvo
koncentrisanje psihičke energije na izabrani sadržaj (npr. određeni motorički
zadatak za osvajanje poena), pomaže uspešnijem izvođenju perceptivne, umne ili
motoričke aktivnosti. U prevodu, dovoljno koncentrisan takmičar će u pravom
momentu, na najefikasniji način izvesti odgovarajuću tehniku, dok u će u
suprotnom propustiti pravi trenutak, bez obzira na sve motoričke sposobnosti
koje poseduje. Zato je od izuzetne važnosti da treneri, već u početku
uključivanja mladih sportista u sistematski takmičarski trenažni process,
započnu sa razvijanjem njihove sposobnosti dugotrajnog održavanja usmerene,
koncentrisane pažnje. Sportisti neće imati potreban nivo pažnje i koncentracije
na takmičenju ako se ta sposobnost ne razvija na treningu.
Postoje određene karakteristike kao i tipovi pažnje,
od kojih zavisi uspešnost takmičara. Ali o tome u narednim tekstovima vezanim za
pažnju u karate sportskoj borbi. Hvala!!
Mihailo Nikolić
Profesor fizičkog vaspitanja
Nacionalni karate sudija
No comments:
Post a Comment
Molimo Vas da dodate svoje komentare, mišljenje i zamerke o temama sa bloga. Hvala!